Imate problem?
Riješite se boli i ukočenosti, potaknite zarastanje tkiva i kostiju, povećajte mobilnost i olakšajte si svakodnevicu.
Kome treba i zašto?
Fizikalnu terapiju provodi fizioterapeut nakon dijagnoze problema te sastavlja prilagođeni program terapije i određuje dinamiku liječenja, kako bi se otklonila bol i poboljšalo opće stanje pacijenta.
Fizikalna terapija namjenjena je ljudima svih dobnih skupina koji imaju zdravstvene probleme, boluju od degenerativne bolesti zglobova ili su pak zadobile ozljede mišićno – koštanog sustava koje ih ograničavaju u svakodnevnom životu i tako smanjuju pokretljivost.
Pacijentima nakon operativnog zahvata rehabilitacija pomaže da ponovno uspostave zadovoljavajuću funkciju operiranog dijela tijela.
Neki od razloga za uvođenje fizikalne terapije u svakodnevicu:
1. Oslobađanje bola i napetosti
Fizikalnim procedurama i manualnim tehnikama djeluje se na smanjenje boli, potiču se procesi cijeljenja, poboljšava tonus oslabljene muskulature, utječe na elastičnost tkiva i smanjuje se napetost pojedinih mišićnih skupina.
Također, tretmani kao što su ultrazvuk ili elektroterapija mogu pomoći u prevazilaženju bolnog iskustva i obnovi funkcije mišića i zglobova
Na vrijeme locirajte bol, dok ona ne locira Vas!
2. Povećanje mobilnosti
Tijekom liječenja, osim bolje pokretljivosti, snage i izdržljivosti pacijent stječe vještine kojima će u svakodnevnom životu prevenirati repeticije ozljeda i usporiti degenerativne procese (samostalalnim vježbanjem, odabirom fizičke aktivnosti, ergonomskom prilagodbom i dr.).
Povećajte opseg svojih pokreta i postanite mobilni.
3. Poboljšanje ravnoteže
Na samom početku terapije, bit ćete testirani na rizik od pada. Ako ste pod visokim rizikom od pada, terapeut će ukazati na vježbe koje u sigurnim uvjetima izazivaju ravnotežu na način oponašanja situacija iz stvarnog života kao i na pomoćnim uređajima za sigurnije hodanje.
Poboljšana ravnoteža prevenirat će potencijalna ozljeđivanja i omogućiti kvalitetniju kontrakciju i izgradnju mišića. Jedan od najvažnijih benefita dobro razvijene ravnoteže je stabilnost zglobova jer smo starenjem skloni frakturama i iščašenjima.
4. Priprema i oporavak od operacije
Fizikalna terapija olakšava operativni zahvat, a oporavak nakon operativnog zahvata postaje brži ukoliko je razina kondicije visoka.
U nekim slučajevima terapija je dovoljna za oporavak od ozljede pa operacija neće biti potrebna, a na tragu toga smo složili rehabilitacijske modele koji su prilagođeni očekivanom duljem trajanju rehabilitacije.
5. Oporavak od sportskih ozljeda
Različiti sportovi sa sobom često nose i rizike od ozljeda koje zahtijevaju različitu brigu i liječenje, a prisutne su u kontaktnim i beskontaktnim sportovima. Ovisno o vrsti tkiva, koje je pogođeno ozljedom, fizioterapeut će odabrat najbolju terapiju kako bi ozljeda bila u potpunosti sanirana. Pravilno izvođenje svakog pokreta je ključno za zacijelivanje kao i odmor između treninga i terapije.
6. Oporavak nakon moždanog udara
Sve studije su potvrdile da pacijenti koji sudjeluju u posvećenom i fokusiranom programu rehabilitacije od moždanog udara, imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija. Prije početka rehabilitacije važno je da se stanje bolesnika stabilizira.
Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da se vrate motoričke i svakodnevne aktivnosti, a od pomoći mogu biti različite tehnologije kojima je potpomognut proces oporavka.
7. Rehabilitacija oboljelih od dijabetesa, bolesti srca i pluća
Rehabilitacija oboljelih od šećerne bolesti skup je različitih tehnika, a fizioterapijskom procjenom kontrolira se postura, procjenjuju ograničenja pokretljivosti i blokade koje su uzrokovale simptome i smanjenje funkcije. Oboljeli osjećaju umor i bezvoljnost, gubitak fine motorike, pojavljuju se problemi inkontinencije, ali i seksualne smetnje koje dodatno psihički narušavaju kvalitetu života. Uz pridržavanje navika zdravog načina života i uključivanje fizičke aktivnosti, može se spriječiti daljnje pogoršanje simptoma.
Svi srčani udari nisu isti, kao što je to slučaj s osobama koje su doživjele srčani udar. Nakon srčanog udara treba izbjegavati veće fizičke napore, kada je nakon određenog proteka vremena nužno povećavanje tjelesne aktivnosti. To su vježbe duljeg trajanja s blagim stupnjem opterećenja, gdje se može ispitati odgovor organizma na tjelesno opterećenje.
Svrha plućne rehabilitacije je redukcija simptoma i poboljšanje kvalitete života ljudi s kroničnim plućnim bolestima, koja se očituje u smanjenju broja hospitalizacija kao i kraće provedenom vremenu u medicinskoj ustanovi. Provođenjem fizikalne terapije, postiže se povećanje inspiratorne mišićne snage kod bolesnika sa slabošću inspiratorne muskulture, a samim time poboljšava im se i kvaliteta života.